Hrvatski diplomatski klub i Hrvatska paneuropska unija organizirali su 28. svibnja 2026. godine tribinu pod nazivom “Proširenje EU – očekivanja, stvarnost, iluzije” posvećenu aktualnim političkim, sigurnosnim i geopolitičkim pitanjima vezanim uz budućnost proširenja Europske unije, s posebnim naglaskom na države jugoistočne Europe i Zapadnog Balkana. Raspravu je uvodno otvorio i moderirao g. Vanja Gavran, glavni tajnik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije, istaknuvši važnost promišljanja o proširenju u kontekstu suvremenih globalnih potresa. U panelu su sudjelovali prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova, prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, veleposlanik RH u Albaniji, te g. Darinko Bago, dopredsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba.
Prof. dr. sc. Vanda Babić Galić analizirala je europsku integraciju Crne Gore, ocijenivši da je ta država bliže cilju nego ikada prije, uz svesrdnu potporu Zagreba. Opisujući integraciju kao proces koji duboko utječe na društvo, prostor i samu državu, istaknula je vidljiv napredak Crne Gore unatoč tamošnjoj političkoj nestabilnosti. Ipak, upozorila je da se otvorena bilateralna pitanja, poput statusa školskog broda „Jadran“ i imovinskih prava autohtone hrvatske zajednice u Boki kotorskoj moraju riješiti. Istaknula je da Hrvatska inzistira na bazičnom uvažavanju kako bi dvije zemlje mogle surađivati unutar Unije, izrazivši pritom čvrstu vjeru u europsku perspektivu Crne Gore.
Gospodin Darinko Bago fokusirao se na unutarnje izazove s kojima se Europska unija suočava, napomenuvši da njezina spremnost na reforme izravno oblikuje politiku proširenja. Iako je primijetio pad europske konkurentnosti kroz godine, naglasio je da Unija i dalje prednjači u svijetu po kvaliteti života te je poručio: „Moramo se zapitati u kakvom se stanju danas nalazi Europska unija i koliki je njezin kapacitet za promjene“. Otvorio je i pitanje stvarne spremnosti država kandidatkinja na članstvo i njihove iskrene volje da usvoje europske vrijednosti, zaključivši kako će konačni koraci u proširenju primarno ovisiti o političkim odlukama. Tijekom rasprave s publikom, g. Bago se posebno osvrnuo na problem deficita europske proizvodnje u sektoru mikročipova te na općenito pitanje industrijske samodostatnosti Europe. Upozorio je na sve izraženiju kinesku dominaciju u globalnim opskrbnim lancima te komentirao goleme napore i izazove koji predstoje Europi u pokušaju da obnovi vlastitu gospodarsku snagu i smanji ovisnost o vanjskim akterima.
Veleposlanik Zlatko Kramarić izdvojio je Albaniju i Kosovo kao predvodnike proeuropskog raspoloženja u jugoistočnoj Europi, naglasivši da u Albaniji podrška članstvu iznosi visokih 95 posto te da tamo gotovo uopće nema proruskih političkih struja. Nasuprot tome, u okruženju postoje i drukčiji primjeri; tako u Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva ima golem društveni utjecaj i djeluje kao snažna institucija koja povezuje prosrpske i proruske interese. Međutim, ukazao je na unutarnje kočnice poput korupcije i političkih sukoba, primijetivši da na ovim prostorima često postoji raskorak između riječi i djela. Postavio je pitanje hoće li u konačnici prevagnuti geografski položaj ili politička volja, dodajući da bi albanski ulazak u EU donio izravne koristi i Hrvatskoj zbog sličnosti procesa u okruženju.
Jedna od središnjih tema tribine bila je i europska ovisnost o ruskom plinu i energiji, što se danas prepoznaje kao prvorazredno sigurnosno i strateško pitanje za stabilnost kontinenta. U tom su kontekstu analizirani ideološki i geopolitički koncepti koji aktivno destabiliziraju europski prostor. Također se raspravljalo o ideji „ruskog svijeta“ kao instrumentu širenja političke i kulturne moći Moskve. Paralelno je analiziran i koncept „srpskog svijeta“, koji je tijekom rasprave jasno prepoznat kao izravni nasljednik Miloševićeve politike o velikoj Srbiji. Sudionici su složno upozorili da takve ideologije, unatoč modernijim govorničkim tumačenjima, ostaju ozbiljna prijetnja miru, sigurnosti i europskoj budućnosti cijele jugoistočne Europe. Sudionici su se složili da je u Bosni i Hercegovini politička scena iznimno zamršena, dodatno opterećena unitarističkim i secesionističkim težnjama. Istaknuto je da Bosna i Hercegovina može napredovati prema europskim integracijama isključivo kroz građenje povjerenja, dijalog i striktno poštivanje njezine ustavne strukture zasnovane na tri konstitutivna naroda. Kroz razgovor s publikom otvoreno je i osjetljivo pitanje daju li se određenim državama neopravdani ustupci u pregovaračkom procesu. Pritom je istaknut primjer Sjeverne Makedonije, čiji je europski put zablokiran i opterećen teškim bilateralnim uvjetovanjima (poput odnosa s Bugarskom) te obvezama provedbe reformi. Ovaj primjer zorno prikazuje koliko je proces proširenja složen kada se striktni reformski kriteriji isprepletu s međudržavnim sporovima i unutarnjom politikom same Unije.
Tribina je u konačnici potvrdila nužnost stalnog dijaloga o sudbini Europe, jasnoj ulozi Hrvatske u politici proširenja te odgovornosti koju europske institucije i države članice imaju prema zemljama kandidatkinjama. Budućnost europskog kontinenta počiva na ideji zajedništva i postupnom priključivanju svih europskih zemalja u zajednički vrijednosni prostor. Sudionici su zaključili da proširenje nadilazi obične administrativno-tehničke procedure; to je dubok civilizacijski pothvat ključan za mir i stabilnost kontinenta. U eri globalnih kriza i geopolitičkih previranja, očuvanje europskog identiteta utemeljenog na pravnoj državi, demokraciji i ljudskim pravima nametnulo se kao prioritet. Europska unija mora ostati utočište solidarnosti, pri čemu strategija proširenja ostaje njezin najvažniji alat za izgradnju sigurne i povezane Europe, zaključeno je na skupu.
Fotografije: Daria Simić
